Enver Čolaković: Pisac, Pjesnik, Prevodilac

Enver Colakovic

Enver Čolaković je najbolji poeta i pisac Bosne. Autor legendarne Legende o Ali-paši, Lokljana, Malog Svijeta, Knjige Majci, Meluna i drugih romana.

Književnost Envera Čolakovića danas je življa nego li ikad za njegova života. Alija Leptir, Hasan dedo i Almasa (Legenda o Alipaši) oživjeli su u srcima potpuno nove generacije čitatelja. Nakon devastacije rata, Enverovo Sarajevo pruža osvježenje i nadu u bolji svijet, svijet u kome pravda i poštenje pobjeđuje i kome svi moramo težiti. Pisac u dnevničkim zapisima poručuje: “Isplati se čitav jedan život, ili bar njegov dobar (najvrijedniji) dio, posvetiti toj Bosni…

Imam pravo kad volim ono mrtvo Sarajevo, ljubavlju pisca i djeteta, ljubavlju čovjeka koji zna voljeti. Isplati se, i te kako se isplati, o mom Sarajevu pisati romane. I to bolje, veće, ljepše, nego što je Alipaša…”
(Dnevnik 12. VIII 1953.)

Nakon piščeve smrti 1976. godine, uz brojna izdanja Legende o Ali-paši, objavljena su po prvi put i mnoga druga njegova kapitalna djela, poput antologije mađarske poezije Zlatna knjiga mađarskog pjesništva, te romana Lokljani, Mali svijet, Jedinac i knjiga poezije Izabrane pjesme i Bosni. Čolaković je i jedan od najtraženijih naših pisaca na Internetu.

Za svog života često prešućen i zatajivan, Čolaković je 1997. dobio najljepši poklon u zbirci eseja o Legendi o Alipaši, koji su dobili nagradu Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. U toj zbirci Edina Žugor, studentica književnosti, ovim je riječima zaključila svoju radnju:

“U okrilju noći spava moje Sarajevo. Vjetar nanosi priče. Jednu legendu napamet zna. Legendu o Ali-paši. A možda donese i neku novu. Samo, toliko ljubavi rijetko koja legenda ili priča da može primiti koliko je primi roman Envera Čolakovića.” (Slike Sarajeva u romanu Legenda o Ali-paši Envera Colakovića, Sarajevo, 1997).


Čolakovićevi izvorni rukopisi cuvaju se državi Massachusetts. Prve rukopise njegovih pjesama pohranio sam u Zavod za književnost HAZU u Zagrebu.
(Izdvojeno iz rukopisa Dr. Zlatana Čolakovića)


Bibliografija


Enver Čolaković i Sudbina Romana
Legenda O Ali-Pasi
Napisao i priredio: Dr.Zlatan Čolaković

Enver Čolaković rođen je u Budimpešti 27. svibnja 1913, a umro u Zagrebu 18. kolovoza 1976. godine. Školovao se u Budimpešti, Sarajevu i Beogradu, a u Zagrebu 1959. diplomirao povijest. Do 1945. živio je i književno djelovao u Sarajevu i Budimpešti. Nakon tragične pogibije njegovih roditelja, oca Vejsilbega Čolakovića i majke Ilone rod. Mednyanszki, u bombardiranju Sarajeva 1944. godine, seli u Zagreb u kome ostaje sve do svoje smrti. 1947. osniva obitelj sa pijanisticom Stellom Čolaković, rođenom Podvinec.

Bio je član Matice hrvatske, Društva književnika Hrvatske, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i PEN-kluba. Njegov je čuveni roman “Legenda o Ali-paši” dobio nagradu Matice hrvatske za najbolji hrvatski roman (1943), a za svoj prevodilački rad s mađarskog i njemačkog jezika dobio je plaketu Društva pisaca Madarske Pro Litteris Hungaricis, Petófi -plaketu i visoko odlikovanje Predsjednika Republike Austrije - Austrijski Križ Časti za znanost i umjetnost I. reda (1970. godine).

Kao dvojezičan pisac piše od 1931. do 1939. godine svoja mladenačka djela: pjesme, pripovijetke, eseje i prepjeve. Od 1939. do 1944. objavio je u Zagrebu i Sarajevu dvadesetak pripovijedaka i novela, kao i kratki roman Mujića Hanka, te niz eseja i prikaza, u kojima se borio za dobrobit Bošnjaka. (Do sad najiscrpniju bibliografiju Čolakovićevih djela objavio je Zlatan Čolaković u knjizi Enver Čolaković, Izabrane pjesme, Zagreb, 1990). Njegova salonska komedija “Moja žena krpi čarape” izvodila se u sarajevskom (1943) i banjalučkom kazalištu (1944)

Više teksta

predstava


Značajni datumi u životu romana “Legenda o Ali-paši”
1928 Salihaga, sarajevski čaršinlija, priča legendu o Ali-paši dječaku Enveru Čolakoviću.

1942 Enver Čolaković piše Legendu o Ali-paši u ratnom Sarajevu, što opisuje u svojim još uvijek neobjavljenim Dnevnicima i Knjizi Majci.

1943 “Legenda o Ali-paši” dobiva Nagradu Matice hrvatske za najbolji roman, na anonimnom natjecaju.

1944 Senzacionalni uspjeh romana, u izdanju Matice hrvatske; o djelu pišu H. Petris, H. Dizdar, T. Smerdel, F. Hanžeković, Benešić, P. Grgec, B. Glavaš, D. Gjurić, A. Nametak, Sisački, Brajković, Jurčić, Vrkljan, Maraković, Alić, Skračić, a odlomci romana izlaze u nizu glasila. Razgovore s Čolakovićem o Legendi objavljuju Dizdar i Petris.

1968 Nada Kesterčanek-Vujica piše o Čolakovićevoj “pjesničkoj prozi” u Madridu.

1970 drugo izdanje Legende u 5,000 primjeraka (Zagreb, Znanje). Čolaković dobiva visoka priznanja Madarske (Pro Litteris Hungaricis, Plaketa Petofi) i Predsjednika Republike Austrije (Križ Časti za znanost i umjetnost I.reda).

1971 Enes Čengić objavljuje razgovor s Čolakovićem o Legendi u sarajevskom Svijetu. Čolaković kaže: “Legendu sam počeo pisati sa odredenim ciljem, da sačuvam naš jezik bosanski. I to ne jezik konfesija ili nacija u Bosni, nego jezik Bosne. Osim toga htio sam da stvorim jedno historijsko bosansko vrijeme.”

1972 Alija Isaković objavljuje slavni izbor iz bošnjačke književnosti pod naslovom "Biserje", u koji uvrštava odlomak Legende (2. izdanje: 1990, Opatija).

1976 Umire pisac Legende u 63. godini života.

1978 Nusret Idrizović dramatizira Legendu kao radio-roman u pet nastavaka. Glavne uloge: Fabijan Šovagović (Ješua), Fahro Konjhodžić (Hasan-dedo), Ivo Serdar (Alija Leptir).

1985 Enes Čengić objavljuje Krležinu izjavu da je Legenda bolje djelo o Bosni od Andrićevih djela (S Krležom iz dana u Dan, I /1956-1975/).

1989 Treće zagrebačko izdanje Legende u 5,000 primjeraka, koje se rasprodaje. Glasoviti hrvatski kritičar Stanko Lasić iz Nizozemske, piše o Legendi kao izvanrednom antinacističkom i duboko humanom djelu u Krležologiji ili povijesti kritičke misli o Miroslavu Krleži (Globus, Zagreb).

1990 U Čolakovićevim "Izabranim pjesmama", Zlatan Čolaković objavljuje Čolakovićeve dnevničke zapise o Legendi. Izlazi prijevod dijela Legende na francuski u Parizu (prev.Valerie Geronimi). O Legendi pišu Marina Rojc-Čolaković, Pavičić, Latić, Džebić, Petrac, Slamnig.

1991 Četvrto izdanje Legende, a tek prvo u Sarajevu!

Predgovor piše Nihad Agić. U samo nekoliko godina nakon ovog izdanja Legenda postaje najomiljeniji i najčitaniji roman u Bosni.

1996 U Oslobođenju izlazi Legenda u nastavcima od veljače do svibnja. Slavni zagrebački izdavač Zlatko Crnković piše o Legendi u rubrici Knjige mog života časopisa Vijenac, (1998 pod istim naslovom izlazi i knjiga).

1997 peto izdanje Legende, u Sarajevu.

1998 šesto i sedmo izdanje Legende, u Sarajevu. Vijeće Kongresa Bošnjačkih intelektualaca raspisuje natjecaj na temu: Slike Sarajeva u romanu Legenda o Ali-paši Envera Čolakovića, a zatim, nakon ogromnog odaziva studenata, objavljuje i knjižicu nagradenih radova pod istim naslovom. Autorice: E. Avdagić, A. Kršo, E. Žugor.

Krešimir Nemec piše o Legendi u svojoj Povijesti hrvatskog romana.

2001 Fatima Nidžara-Mujezinović piše o Legendi unutar metodike nastave bošnjačke književnosti. Evelina Avdagić piše i brani diplomsku radnju "Mali svijet Bosne Envera Čolakovića", na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

2003 Povodom prijevoda Legende na engleski i 90-godišnjice rodenja Envera Čolakovića, Zlatan Čolaković daje interview Ali-paša će jezditi Bosnom dok bude Bošnjaka, koji se objavljuje u nizu glasila i web-siteova na internetu.

2004 Legenda se uvrštava u Leksikon svjetske književnosti, o čemu izvještava urednica Dunja Detoni Dujmić.

2005 Sulejman Kupusović dramatizira Legendu (Sarajevsko narodno pozorište). Predstava dobiva niz nagrada, a izvodi se diljem Bosne. Glavne uloge u praizvedbi: Adnan Hasković, Mediha Musliović, Zoran Becić, Josip Pejaković, Mario Drmac, Vlado Jokanović, Nada Ðurevska i drugi.

Zlatan Čolaković objavljuje u BH Danima polemički tekst:

Krleža je tvrdio da Legenda bolje prikazuje Bosnu od Andrića, kojim dokazuje da je Enver Čolaković zadivljujućom hrabrošću svojim romanom podvalio Hitlerovoj nacističkoj Europi, i uspio za vrijeme nacizma objaviti izjavu da su Židovi “pošten i vrijedan narod”, te u doba najstrašnijih nacionalnih sukoba progovoriti o potrebi medusobnog poštovanja i mirnog suživota svih naših naroda i vjera.

2006 U Zagrebu se organizira Simpozij o djelu Envera Čolakovića. Sarajevska dramatizacija Legende izvodi se sa spektakularnim uspjehom u Zagrebu. Emsud Sinanović priprema doktorsku disertaciju Čolakovićevom djelu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

2007 Prvo crnogorsko, a osmo izdanje Legende, u Podgorici.

Čuvalac književne ostavštine Envera Čolakovića

Dr. Zlatan Čolaković, sin Envera Čolakovića, bio je čuvalac i priredivač sveukupne književne ostavštine i rukopisa Envera Čolakovića, do svoje smrti.

Još kao mladić, dr. Čolaković je priredio prijepise cjelokupnog pjesničkog opusa svoga oca, te ovu ogromnu zbirku poezije pohranio na Institutu za književnost u Zagrebu. Objavio je i popis svih prijevoda austrijske poezije, neobjavljenog djela u cjelini. Takoder, u književnom časopisu "Kronika" objavio je detaljni opis cjelokupne književne ostavštine koju je podijelio i sortirao na slijedeće literarne cjeline: poezija, proza, drama, autobiografska djela i prevodilačka djelatnost.

Poeziju je svrstao u kronologijski red, zbirke pjesama, poeme i lirska proza. Prozu je podijelio na romane, pripovjetke, novele, eseje i osvrte. Dramsko stvaralaštvo se sastoji: drama, komedija, radio-drama, te libreto. Autobiografska djela su: djela umjetnički oblikovana i dnevnici. Prevodilačka djelatnost s mađarskog jezika se sastoji od prepjeva, romana, te pripovjedaka, novela, eseja i libreta. Prevodilačka djelatnost sa njemackog jezika su prepjevi, drame i libreto. Takoder, uvrstio je prijevode s engleskog i francuskog jezika.

Književni opus Envera Čolakovića se sastoji od stotinu osamdeset šest djela. Dr. Zlatan Čolaković je osmislio i uredio zbirku pjesama Izabrane pjesme, zajedno sa ulomcima iz Enverovih dnevničkih zapisa, te opširnom bio-bibliografijom, koja postaje izvorište kasnijih referencija. Pripremio je nekoliko izdanja Legende o Ali-paši, te preveo roman na engleski jezik. Kompjuterski je pripremio za tisak Legendu o Ali-paši, Knjigu majci, Jedinac (roman u stihovima), Lokljani, liriku i ostala prozna djela.

Nažalost, prerana smrt nije mu dozvolila da dovrši ogromni zadatak objavljivanja kompletnih manuskripta svog oca, pisca, pjesnika i prevodioca Envera Čolakovića. S obzirom da je Dr.Zlatan Čolaković jedini imao pravi uvid i istinsko poznavanje kapitalnog djela autora, svako dalje izdavanje i tiskanje ove neobjavljene literature će biti u skladu sa priredivačkim radom pokojnog dr. Zlatana Čolakovića.

www.zlatancolakovic.com
Prevodilačka djelatnost: Mađarska Antologija - Zlatna Knjiga Mađarske Poezije

(Izdavac: Nakladni Zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1978)

Zlatna knjiga mađarske poezije je najopsežniji izbor antologijskog ostvarenja najboljih mađarskih pjesnika. Trojezičan od djetinjstva (mađarski, njemački i hrvatski), Enver Čolaković radi, uz svoj bogati književni opus, antologije mađarske i austrijske poezije. Mađarska antologija sadrzi bisere mađarske lirike, poput svjetski poznatih pjesnika, S. Petofi, A. Ady, G.Juhasz, M.Babyts, L.Kassak.L Szabo, G. Illyes, A. Jozsef, i drugi. I sam izvanredni pjesnik, Enver Čolaković prevodi pjesme sa ljubavlju i poetskim talentom koji je vidljiv na više od 700 stranica ove antologije. U rukopisnoj ostavštini prepjeva nalazi se spjev Sandora Petofija: Apostol; isto tako, pripremljena je za tisak i knjiga prepjeva Ady (izbor iz cjelokupnog opusa pjesnika Endre Adyja).

Uvodni komentar knjizi:

"Ova je knjiga zreli plod dugogodišnjeg marljivog i talentiranog rada izvanrednog poznavatelja i ljubitelja mađarske književnosti, vrsnog pisca i prevoditelja, izvanrednog poznavatelja obaju jezika pa je zahvaljujuci tome ZLATNA KNJIGA MAÐARSKE POEZIJE nesumnjivo vrhunsko prevodilačko dostignuće, pravo životno djelo svog autora-Envera Čolakovića."

Enver Čolaković je za ovo životno djelo dobio Petofi plaketu od Mađarske države.
Austrijska lirika XX stoljeca

Prijevodi sa njemačkog jezika predstavljaju prepjeve 68-orice suvremenih austrijskih pjesnika uz sve predradnje potrebne za realizaciju ovog djela (popisi korištenih izvora, bio-bibliografski podaci o pjesnicima i sl.). Takoder, priloženi su i autografi 30-tak suvremenih austrijskih pjesnika. U ostavštini nalaze se i prijevodi drama Lessingove Emilije Galotti i Brechta-Iznimka i pravilo, te libreto Wagnerove opere Majstori i pjevaci. Za prevodilacki rad Enveru Čolakoviću je dodijeljena nagrada države Austrije.

Zlatan Čolaković, Kronika zavoda za književnost i teatrologiju JAZU.

Knjige Za Prodaju


pjesme
Cijena $40
+ dostava
hanka
melun
alipasha
Cijena $25
+ dostava
jedinac
Cijena $50
+ dostava
mali svijet
Cijena $40
+ dostava

majci
Cijena $50
+ dostava

lokjani
Cijena $45
+ dostava

kavajecke

Za kupnju knjiga kontaktirajte nas na
email
Knjige se mogu kupiti via PayPal.

Roman Melun će biti objavljen ove godine, 2019, u izdanju Matice Hrvatske.

-Čuvaoci književne ostavštine pisca, pjesnika i prevodioca Envera Čolakovića. Novac od prodaje knjiga je namijenjen za tiskanje neobjavljenih djela iz rukopisne ostavštine Envera Čolakovića.